Oni povezuju Srbiju: intervju sa omladinskim udruženjem iSerbia

Ovog puta družimo se sa Marijom Mitrovanov, direktorkom i glavnom i odgovornom urednicom portala iSerbia. iSerbia je omladinsko udruženje osnovano 2011. godine, a koje ima za cilj, između ostalog, edukaciju mladih, povezivanje sa dijasporom i unapređenje visokoškolskog obrazovanja u Srbiji. U okviru svog portala, iSerbia ima Prevodilačku radionicu u kojoj su uključeni mladi filolozi iz cele Srbije, a među kojima sam i ja. Marija nas uvodi u priču o Prevodilačkoj radionici osvrćući se na motivaciju i volontiranje mladih kao i na ostale teme vezane za mlade u Srbiji.

  • Šta vas je navelo da pokrenete prevodilačku radionicu?

Prevodilačku radionicu je, zapravo, pokrenuo moj prethodnik u uredništvu i moj veliki prijatelj, Miloš Belčević, koji je ujedno bio i prvi koordinator radionice. Njegova ideja bila je da se mladim filolozima i osobama koje govore više stranih jezika pruži prilika da dodatno usavrše veštinu prevođenja, a istovremeno da obogate portal iSerbia kvalitetnim i zanimljivim sadržajima kojih nije bilo na srpskom jeziku.

  • Koliko volontera broji vaša radionica?

Trenutno, Prevodilačka radionica broji 80 prevodilaca, od kojih je bar polovina uvek na raspolaganju kada je potrebno da se prevede tekst koji im predloži koordinator. Naravno, taj broj varira, ali i raste, jer uvek imamo otvoren konkurs da nam se pridruže novi članovi.

  • Opišite profile polaznika. Koja je njihova motivacija da se priključe vašem programu?

Polaznici Prevodilačke radionice su uglavnom studenti nekog stranog jezika i ima ih iz raznih delova Srbije. To su obrazovani i aktivni mladi ljudi koji se trude da što više nauče, ali omogućavaju i drugima da od njih nauče. Neretko baš od članova ove grupe (a naš portal ima, pored ove, još tri grupe novinara) naučimo dosta toga iz oblasti jezika i pravopisa. Tako smo i odlučili, na njihovu inicijativu, da upravo u toj grupi otvorimo konkurs za lektore volontere portala, što će njima omogućiti novu praksu i nova iskustva, a nama još kvalitetniji sadržaj.

Jelena Kostadinović (levo) i Marija Mitrovanov  sa prošlogodišnje PC Press dodele nagrada za 50 najboljih sajtova u Srbiji, gde je iSerbia ušla u top 5 za edukaciju
Jelena Kostadinović (koordinator Prevodilačke radionice) i Marija Mitrovanov sa prošlogodišnje PC Press dodele nagrada za 50 najboljih sajtova u Srbiji, gde je iSerbia ušla u top 5 za edukaciju
  • Gde pronaći motivaciju za volonterski rad u vreme kada vlada sveopšta demotivisanost?

Ne bih se složila da vlada sveopšta demotivisanost. Tačno je da je ima, ali to je sve relativno i zavisi od rezultata koji se postižu na raznim poljima, a da bi se došlo do ikakvih rezultata, potrebno je imati svest o tome da treba biti aktivan.

Kada vi vidite rezultate svog rada, iz ličnog iskustva znam da tada ulazite u začarani krug i ne možete da prestanete da budete aktivni, pa makar to bilo volonterski.

Konkretno, na portalu iSerbia su svi volonteri, od novinara, preko kolumnista i prevodilaca do urednika, a portal postoji preko tri godine i broj njegovih članova se utrostručio i ne stagnira. Uz to, broj poseta portalu prilično raste i mnogi znaju za njega i ostvarujemo lepu saradnju. Dakle, već godinama postoji mesto koje okuplja volontere i koje je stabilno. Ono što sve te volontere motiviše je upravo taj rezultat, taj osećaj da je svaki pojedinac dao doprinos da ono oko čega smo se okupili postaje iz dana u dan sve bolje, ali i da se mi, kao pojedinci, u ličnom i profesionalnom smislu razvijamo. Tu leži motivacija, u tome da odredite cilj koji želite da postignete, pa onda da se trudite oko svakog sledećeg koraka.

Prvi put kada vidite ikakav rezultat koji vas je približio cilju, mnogo ćete se truditi oko sledećeg koraka, pa do sledećeg još više – to je motivacija. Zatim, kada ste već duže vreme aktivni, pa kada toga postanete svesni, nećete želeti da više budete pasivni, jer ćete biti isuviše ponosni na sebe i svoja postignuća, na to što ste odabrali da čak i onda kada vam ne gori pod nogama radije koračate nego da stojite ili, još gore, sedite. Taj osećaj samorazvoja i direktnog doprinosa kako sebi, tako i društvu ili nekom kolektivu je najveći podsticaj.

  • Koliko je važna proaktivnost tokom, pa i nakon studija?

Veoma je važna. Pretpostavka je da se fakultet upisuje da bi se kasnije lakše našao bolji posao. Fakultet, sam po sebi, ne znači ništa ako pojedinac nije aktivan. Studirajući, mi proširujemo vidike za neku naučno-nastavnu oblast, usvajamo mnogo novih informacija, na kraju, ukoliko smo redovni studenti, učimo se disciplini, upornosti i radnim navikama. Međutim, danas je potrebno mnogo više od toga, jer je važno steći raznovrsne veštine, graditi iskustvo, ostvariti kontakte sa ljudima od kojih može nešto da se nauči i profesionalno se razviti. Nažalost, kao što ste i primetili, dosta mladih ne oseća to. Nije to toliko do njihove demotivacije, već prosto ne razmišljaju uopšte o tome da išta treba da urade dok se školuju (to je čuveno opravdanje za sve), a pogotovo ne bez novčane nadoknade. To je greška, jer možda zvuči kao kliše, ali investicija u sebe je najbolja investicija koja će se kasnije isplatiti, i to još brže nego nekome ko nije nikad ili je retko bio aktivan. Jednom prilikom sam rekla i ponoviću, mnogi imaju fakultetsku diplomu, te je stoga potrebno izdvojiti se u moru diplomiranih.

Time što je neko proaktivan i tokom i nakon studija, on izlazi iz učaurenosti i svoje zone komfora, stiče nova iskustva i ide u korak sa svetom koji se ubrzano menja. Ukoliko to ne vidite, nećete toga biti svesni i ostaćete da stojite tu u mestu.

  • S obzirom na to da se često u Srbiji kvantitet vrednuje više od kvaliteta, na koji način osiguravate kvalitet prevoda u vašoj radionici?

Nažalost, to je tačno i ta činjenica me prilično razočarava. Time se ide samo po principu ponude i potražnje – ljudi traže informacije, pa ću im ja dati što više informacija, kakve god one bile, ali ovo na globalnom nivou ima više štete nego koristi. Naime, ne omogućujemo društvu da se razvija nabolje ukoliko ne vodimo računa o kvalitetu koji plasiramo. Iz tog razloga, mi smo veoma pažljivo odabrali koordinatore Prevodilačke radionice. To je morala da bude osoba koja je filolog i koja je kompetentna da procenjuje prevedeni tekst. Pored toga, to je neko ko je upoznat sa našim kriterijumima pri odabiru tema, a kriterijum je da se iz tekstova koji se nađu na portalu iSerbia nešto može naučiti, da se neko može motivisati i informisati o raznim zanimljivostima i događajima iz sveta nauke, obrazovanja, filma, muzike, istorije itd. Na kraju, kada koordinator radionice odobri tekst, nastupa urednik, koji se dodatno postara da sve bude na svom mestu, a uskoro će u tome učestvovati i lektor.

  • Sa kojih jezika prevodite? Kako birate tekstove i koji je njihov cilj?

Za sad prevodimo samo sa engleskog jezika, mada smo uvek otvoreni za nove opcije, jer nam je najvažnije da okupimo što više mladih i da bude što više proaktivnih ideja. Tako da, ukoliko se pojavi interesovanje ili nam se javi osoba koja bi mogla da koordinira na nekom drugom jeziku, to bi bila odlična prilika da uključimo i one koji dobro govore neki drugi jezik, ali i da prenesemo neke tekstove koji možda u Srbiji i nisu toliko čitani, jer nisu na engleskom, a zanimljivi su i korisni.

Tekstove uglavnom bira i predlaže koordinator radionice, mada prevodioci uvek mogu da predlože svoje ideje. Cilj je da to budu tekstovi koji će zanimati mladog čoveka na početku karijere – da on nešto može da nauči, da se informiše ili animira sadržajem koji odgovara njegovim interesovanjima.

  • Kakva su iskustva polaznika radionice?

Prema njihovoj povratnoj informaciji, rekla bih da su pozitivna. Uz pomoć koordinatora Prevodilačke radionice i, kasnije, uredničkog tima, oni zaista razvijaju svoje prevodilačke veštine. Nije dovoljno samo da se tekst razume i da se direktno prevede na neki drugi jezik, već je potrebno i prilagoditi ga tom jeziku, potruditi se da on prevodom ne izgubi efektnost koju je imao u originalu. Da bi se u tome uspelo, potrebno je, osim dobrog poznavanja jezika, imati i osećaj za pisanu reč, pa po potrebi u tekst uneti nešto novo, što bi istaklo njegovu originalnu poentu, koja se neretko prevodom gubi. Mislim da su naši prevodioci zadovoljni time koliko su napredovali i kako su iz teksta u tekst sve bolji. Takođe, primećujem da im odgovara pozitivna atmosfera koja vlada među svima nama, gde se svi međusobno poštujemo i, iako, za sada, onlajn, veoma lepo družimo.

  • Vaša poruka budućim polaznicima i svima onima koji se dvoume da li da se odvaže na ovakav jedan korak?

Ovom prilikom bih pozvala sve mlade koji smatraju da dobro vladaju engleskim jezikom (ali nas mogu kontaktirati i za neki drugi) da nam se priključe. Upoznaćete tim mladih, aktivnih i uspešnih ljudi koji se konstantno razvija, a sa njim ćete i vi. Steći ćete prevodilačku praksu, mnogo toga naučiti, lepo se družiti i, uostalom, afirmisaćete svoj rad, jer iza svakog objavljenog prevedenog teksta stoji potpis prevodioca, što će vam u budućoj karijeri sigurno značiti. Za sve informacije, možete pogledati link ovde. Na kraju, ukoliko se dvoumite, uvek razmislite šta od nečega dobijate, a za razliku od neaktivnosti, aktivnost neminovno daje neki rezultat.

Milica

Milica

Milica je englesko-srpski prevodilac i masterski student engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Kontakt: LinkedIn https://rs.linkedin.com/in/milica-dragićević-353a95ab
Milica